Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju proteklih nekoliko nedelja, je da li su simptomi koje imaju simptomi Corona virusa, ili nešto drugo. Curenje nosa… Bol u grlu… Bol u grudima.
Pre svega, bol u grudima, koji može nastati iz mnogo razloga, ne sme se nikad zanemariti.
Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju proteklih nekoliko nedelja, je da li su simptomi koje imaju simptomi Corona virusa, ili nešto drugo. Curenje nosa… Bol u grlu… Bol u grudima.
Pre svega, bol u grudima, koji može nastati iz mnogo razloga, ne sme se nikad zanemariti.
Ako imate iznenadni, naglo nastali bol u grudima, pozovite Hitnu pomoć. Bol u grudima srčanog porekla, obično se oseća kao pritisak, stezanje u grudima, ali to može varirati od osobe do osobe.
Bol u grudima zbog anksioznosti, pa čak i zbog COVID19 virusa, može podsećati na srčani, ali ipak, ima bitne razlike.
Anksiozni bol u grudima obično nastaje iznenada, „kao grom iz vedra neba.” Verovatno ćete osećati i ubrzan rad srca, ubrzan puls. Možda ćete čak osećati i da teško dišete. Nagla pojava ove vrste bola, može ukazivati na anksioznost. Medjutim, kao što je već rečeno, ti isti simptomi se mogu javiti i kod bola srčanog porekla. Iznenadni bolovi u grudima koji traju duže od jednog minuta, indikacija su za neodložni poziv lekaru. Najbolje je da doktor utvdi da li je bol zbog anksioznosti, ili je ipak povezan sa srcem.
Bol u grudima od COVID19, ne pojavljuje se naglo. Simptomi Corona virusa se razvijaju postepeno, nekoliko dana, slično kao i sve druge virusne infekcije. Dakle, ako se inače osećate dobro, malo je verovatno da imate Corona virus. Ali, ako ste se već osećali bolesno proteklih nekoliko dana, i sada je to preraslo u nešto više, ako se osećate stvarno loše, postoji mogućnost da je uzrok bola u grudima COVID19. Ako otežano dišete, ako imate osećaj nedostatka vazduha, odmah pozovite lekara.
To se može ponavljati. Svaki put kada imate uporne bolove u grudima, a niste sigurni zbog čega, ne postavljajte pitanje šta treba raditi… Odmah pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Ne pokušavajte da shvatite šta je uzrok bola.
I na kraju, ne zaboravite da dišete. Postoji mnogo razloga za trenutnu zabrinutost, ali tu je i mnogo toga što možete sami da kontrolišete. Ako se osećate uznemireno i napeto, ako osećate da vas stres preovladava, odvojite nekoliko minuta dnevno (nekoliko puta dnevno), da vežbate duboko disanje. To se može nazvati „mini meditacija”. Udahnite polako, duboko, potpuno napunite pluća… Zadržite dah nekoliko sekundi, zatim ga pustite. Udah neka traje 4 sekunde, vazduh zadržite na 2 sekunde, izdah neka traje 4 sekunde. Ponovite ponovo sve ispočetka.
Sada nije vreme da svoja osećanja i brige zadržite za sebe. Pronađite pouzdanog prijatelja kome možete da se otvorite. Koji će vas umiriti. Nekoga ko vas može podići, a ne da se saoseća sa vama, i vašom anksioznošću. Odmorite se od medija i vesti.
Ako se sve to nastavi, ako postane preterano, potražite stručnu pomoć. Mnogi psihoterapeuti nude seanse za zaštitu mentalnog zdravlja. Online seanse kojima možete pristupiti iz udobnosti vašeg doma.
I zapamtite, izaći ćemo iz ovoga.
dr Katarina Milisavljević