dr sci. med. Goran Cvijović
Specijalista Interne medicine i Endokrinologije
Expert Consulting Team
Šta je COVID-19?
Korona virusi (CoV) predstavljaju veliku porodicu virusa koja izaziva bolesti koje se kreću od obične prehlade do ozbiljnih oboljenja kao što su MERS (Bliskoistočni respiratorni sindrom) i SARS (Teški akutni respiratorni sindrom). COVID-19 je oboljenje izazvano novim korona virusom, kao rezultat toga još uvek ne postoji precizno ustanovljen protokol lečenja niti vakcina.
Način širenja virusa je isti kao i kod drugih respiratornih oboljenja, dominantno vazdušnim prenosom kontaminiranih kapljica iz usta/nosa zaražene osobe tokom razgovora, kašljanja i/ili kijanja. Virus opstaje u spoljašnjoj sredini od nekoliko sati do nekoliko dana (u zavisnosti od površine, i uslova sredine), tako da način prenosa može biti i nakon kontakta sa kontaminiranom površinom i daljim dodirivanjem sluzokože usta, nosa ili oka.
Koji su simptomi infekcije virusom COVID-19?
Ljudi zaraženi COVID-19 mogu imati povišenu temperaturu, kašalj, otežano disanje (kratak dah), osećaj umora, slabosti i bolove u mišićima. Problemi sa disanjem nastaju kada infekcija zahvati pluća i uzrokuje zapaljenje pluća (pneumoniju). Simptomi obično nastaju nekoliko dana nakon što se osoba izložena virusu, uglavnom 3-7 dana od izlaganja ali ovaj period od kontakta sa virusom do pojave prvih simptoma može biti i do 14 dana.
U najvećem broju slučajeva (oko 80%) zaraženih ljudi je potpuno bez tegoba ili ima blage simptome dok se u ostalih može javiti umerena ili veoma teška klinička slika.
Teži oblici infekcije su češći su kod starijih osoba, kod gojaznih i kod osoba sa hroničnim oboljenjima (šećerna bolest, hipertenzija, koronarna i cerebrovaskularna bolest, hronična bolest pluća) kao i kod imunokomprovitovanih osoba što zbog osnovne bolesti što zbog terapije (onkološki bolesnici, autoimuna oboljenja…)
Kako COVID-19 utiče na osobe sa dijabetesom?/ Da li osobe sa dijabetesom imaju povišen rizik od oboljenja od COVID-19?
Osobe koje imaju dijabetes nemaju veću verovatnoću da dobiju COVID-19 nego opšta populacija. Međutim, COVID-19 može izazvati teže simptome i češće izaziva komplikacije koje su i jačeg inteziteta kod osoba obolelih sa dijabetesom.
U Kini je zapaženo da osobe sa dijabetesom su imale mnogo višu stopu ozbiljnih komplikacija i smrti nego osobe bez dijabetesa. Što je kvalitet glikoregulacije bio lošiji takve osobe su imale veći rizik da razviju teži oblik bolesti. Istovremeno, kod takvih pacijenata je i veća učestalost hroničnih komplikacija (kardiovaskularna oboljenja, ošetećenje bubrežne funkcije,…) što takođe nosi dodatan rizik za razvoj komplikovane infekcije korona virusom.
Šta se podrazumeva pod dobro regulisanim dijabetesom?
Dobro regulisan dijabetes znači da su vrednosti šećera u krvi i HbA1c u individualnim ciljnim vrednostima. Prema važećem Nacionalnom vodiču za lečenje dijabetesa, to su:
– šećera u krvi našte <7 mmol/L,
– šećera u krvi 2h nakon jela <9 mmol/L
– HbA1c, koji odražava prosečnu vrednost glikemije u plazmi tokom prethodna 3 meseca <7%
Zato je važno u periodu vladajuće pandemije redovno i često kontrolisati šećer u krvi i voditi računa o ishrani.
Da li postoje neke posebne mere zaštite za osobe sa dijabetesom?
Kako bi se smanjio rizik od oboljenja osobe sa dijabetesom trebalo bi da se primenjuju iste jednostavne, a efikasne mere zaštite svakog dana, kao i kod svih drugih osoba. To su:
– Često perite ruke sapunom i vodom (u trajanju od najmanje 20 sekundi) ili koristite sredstvo za dezinfekciju na bazo 70% alkohola.
– Izbegavajte bliski kontakt sa osobama koje imaju povišenu temperaturu, kijaju i/ili kašlju.
– Izbegavajte pozdravljanje rukovanjem ili ljubljenjem, a sa sagovornicima održavajte razdaljinu od najmanje jednog metra.
– Ako kašljete ili kijate prekrijte usta i nos nadlakticom ili papirnom maramicom. Maramicu odmah bacite u kantu za otpatke sa poklopcem i operite ruke.
– Često provetravajte prostorije u kojima boravite.
– Izbegavajte okupljanja sa većim brojem ljudi u zatvorenom prostoru.
– Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku.
– Masku koristite samo ako kijate ili kašljete ili ukoliko negujete bolesne.
Koje mere predostrožnosti biste preporučili osobama sa dijabetesom u ovim okolnostima vanrednog stanja?
Osobe sa dijabetesom, pored adekvatnih lekova, bi trebale u slučaju loše kontrole glikemije, niskih ili visokih šećera u krvi, da imaju trake za merenje glukoze u krvi, tračice za merenje šećera i ketona u urinu. Preporučuje se imati tablete ili gel dekstroze ili druge oblike prostih šećera u slučaju niskih vrednosti šećera u krvi.
Pacijenti bi trebalo da paze i na znakove upozorenja za hitne slučajeve, kao što su: otežano disanje ili nedostatak daha, uporni bol ili pritisak u grudima, konfuzija, pojave plavih usana ili lica.
Šta bi osobe koje imaju dijabetes trebalo da urade ako imaju ili sumnjaju da imaju simptome COVID-19?
Ukoliko postoji sumnja na COVID-19 infekciju neophodno je javiti se kod svog lekara opšte medicine. Budite spremni da lekaru kažete sledeće informacije: koje simptome imate i koje su vrednosti šećera u krvi ili ketona (ukoliko imate dostupne). Pridržavajte se saveta lekara u vezi sa primenom lekova. Ostanite hidrirani i pri ruci imajte nezaslađena pića i hranu uzimajte u manjim porcijama.
Kada se i kome javiti u slučaju pogoršanja dijabetesa tokom infekcije COVID-19?
U situaciji da pacijenti sa dijabetesom nisu hospitalizovani, odnosno da se nalaze na kućnom lečenju tokom COVID-19 infekcije treba da potraže pomoć lekara u sledećim situacijama:
– U slučaju održavanja hiperglikemije iznad 10 mmol/l duže od 24h
– U slučaju prisustva ketona u urinu
Hitnoj pomoći se treba javiti u slučajevima da je došlo do:
– Povraćanja, kao što je kontinuirano povraćanje (bez mogućnosti unosa hrane i pića duže od 6h), koje može dovesti do teškog stepena dehidratacije
– Ubrzanog disanja sa zadahom na aceton
– Bola u trbuhu
– Poremećaja svesti
Kako osobe sa dijabetesom da ostanu fizički aktivne u kućnim uslovima?
Vežbanje može pomoći da se smanji nivo stresa i poboljša kvalitet glikoregulacije. Osobe koje imaju dobro kontrolisan dijabetes postižu dobru kontrolu šećera u krvi zahvaljujući lekovima, edukaciji o dijabetesu, planu ishrane ali u značajnoj meri i fizičkoj aktivnosti. Redovna fizička aktivnost dovodi do toga da šećer umesto da se zadržava u krvotoku iz krvi prelazi u mišiće i pretvara se u energiju, što istovremeno smanjuje potrebu za insulinom.
U ovom periodu kada nam je ograničeno kretanje, ukoliko ste u karantinu ili izolaciji, možete i dalje raditi vežbe snage kod kuće. Ukoliko nemate tegove, koristite flaše napunjene vodom ili peskom. Elastične trake mogu takođe biti od koristi ukoliko ih imate. U svakom slučaju šetnje unutar stambene jedinice u kontinuitetu u trajanju od 15-20 minuta 2-3 puta dnevno takođe predstavljaju vid fizičke aktivnosti.
Koji bi to bili praktični saveti za osobe sa dijabetesom i fizičku aktivnost u kućnim uslovima?
– Započnite i završite dan sa vežbama istezanja: 5 minuta ujutru i 10 minuta uveče.
– Vežbe sa blagim opterećenjem za jačanje mišića, sa napunjenim flašicama ili elastičnim trakama.
– Vežbe koje podižu puls: ukoliko ste u karantinu ili izolaciji i ne možete da šetate 30 minuta napolju, penjanje i spuštanje niz stepenice, ili stepenik (steper) mogu biti od pomoći da pomognu dobroj kontroli dijabetesa kod kuće.
– Potražite na internetu snimke i preporuke fitnes centara za vežbanje.
– Pijte dovoljnu količinu tečnosti u toku vežbanja i u toku celog dana.
– Vežbajte 4 puta nedeljno sa jednim danom pauze između dva vežbanja.
Koji su saveti za ishranu za osobe sa dijabetesom u periodu karantina i izolacije?
U situaciji u kojoj se sa sada nalaze osobe obolele od dijabetesa u značajnom broju, što zbog životne dobi veće od 65 godina što zbog ograničenog vremena kretanja, nisu u mogućnosti da budu fizički aktivne na adekvatan način. U situacijama smanjene fizičke aktivnosti smanjena je i potrošnja šećera u organizmu, pa se pre svega ishrana mora korigovati odnosno količina hrane smanjiti jer ne postoji potreba organizma za istom količinom energije. Nekad to mora biti udruženo i sa intenziviranjem terapije.
Potrebno je, pre svega, smanjiti unos namirnica koje imaju visok sadržaj ugljenih hidrata kao što su namirnice napravljene od belog brašna, hleb, testenine ili namirnice sa visokim sadržajem skroba, kao što je krompir ili kuvana šargarepa i cvekla.
Preporučuju se redovni obroci – više manjih obroka u toku dana, i namirnice kao što su: meso, riba, jaja, maslac, sirevi i povrće kao što je spanać, brokoli, pečurke, paradajz i paprike.
Da li je snabdevanje lekovima za dijabetes neometano i ima li dovoljno lekova?
Svih insulina i lekova za dijabetes koje pacijenti u Srbiji dobijaju na recept trenutno ima na tržištu, i mogu se naći u apotekama. Važna informacija takođe je da se produžava važenje elektronskog recepta svim pacijentima sa hroničnom terapijom na period važenja od 3 meseca što znači da mogu da podižu svoje mesečne količine terapije svakog meseca, a da 3 meseca ne odlaze kod izabranog lekara po recept.
Farmaceutske kompanije koje proizvode insuline dale su čvrsta uveravanja da će snabdevanje teći neometano, i da neće biti nestašice.
Gde oboleli od dijabetesa mogu da nađu savete kako da se ponašaju i leče tokom ove epidemije COVID-19?
Preporuke za tretman dijabetesa tokom infekcije koje je objavila Republička stručna komisija za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti Ministarstva zdravlja Republike Srbije, zajedno sa Udruženjem za dijabetes Srbije i Dijabetološkim savezom Srbije se mogu naći na sajtu Dijabetološkog saveza Srbije i u apotekama.