Duboka venska tromboza i zapaljivi proces u njima usko su povezani i isprepletani tako da su za ovu bolest primenjivana oba naziva. Međutim, u novijoj literaturi primenjuje se isključivo prvi.

Etiopatogeneza

Nastanku bolesti pogoduj e trij as patoloških promena koj e j e opisao Wirchov: staza, povreda venskog suda i hiperkoagubilitet krvi. Bolest se češće javlja posle porođaja, kod operisanih i imobilisanih bolesnika. Češća je kod žena, i to naročito ukoliko suprimenjivale hormonsku kontraceptivnu terapiju. Kompresija na proksimalni deo venskog sistema, izvesna hematološka i mahgna oboljenja pogoduju nastanku ove bolesti. Bolest se znatno češće javlja na donjim ekstremitetima.

Duboka venska tromboza klinička slika

Bolesnici se žale na bol i napetost u obolelom ekstremitetu. Bol se javlja u mirovanju i pojačavaju ga pokreti ekstremiteta. Mogu da postoje supfebrilne temperature.
Objektivno postoji otok dela ih celog obolelog ekstremiteta. Koža je bleda, staklasta i osetljiva na pritisak. Obim ekstremiteta je povećan i to treba registrovati i pratiti pomoću centimetra. Prilikom dorzalne fleksije
stopala javlja se bol u listu obolele noge (Homansov znak). Sedimentacija je ubrzana i postoji leukocitoza.

Duboka venska tromboza

Dijagnoza

Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim metodama-ultrazvukom, oHuzivnom venskom pletismografijom, radioaktivnim fibrinogenom i scintigrafijom, a u izvesnim slučajevima i flebografijom. Ispitivanjem pomoću ultrazvuka bidirekcionalnim Dopplerom moguće je odrediti pravac kretanja krvi, a Duplex scanningom i videti tromb. Ukoliko tromb nije fiksiran već mu rep leluja u krvnoj stmji, postoji velika opasnost od nastanka plućne embohje. U izvesnim slučajevima indikovana je scintigrafija pluća.

Prevencija

Duboka venska tromboza je teška i potencijalno veoma opasna bolest zbog mogućnosti nastankaplućne embolije. Zbog toga bolesnike posle operacije, infarkta miokarda i porođaja treba što pre mobihsati. Dehidrataciju i hematološke po remećaje treba korigovati, a kompresijuproksimalnog dela venskog sistema treba otkloniti. Za profilaksu se koristi niskomolekulami heparin posle rizičnih operacija.

Slična terapija se može primeniti i posle akutnog infarkta miokarda, kao i u dmgim stanjima u kojima je pacijent duže nepokretan. Opasnost od krvavljenja posle niskomolekularnog heparina je manja nego kod standardnog heparina.

Duboka venska tromboza TERAPIJA

Bolest zahteva intenzivnu negu i hospitalizaciju bar u početnom stadijumu.
Kontinuirana primena heparina indikovana je prve nedelje, a posle se nastavlja sa oralnom antikoagulantnom terapijom u trajanju od tri meseca. U težim slučajevima indikovana je fibrinolitička terapija. Izvesni autori prepomčuju davanje manjih doza heparina supkutano prilikom većih operacija.

U izvesnim slučajevima treba dati i antibiotike. Noga treba da je elevirana i preporučuje se nošenje kompresivnih čarapa. U težim slučajevima mora se preduzeti hirurška intervencija. U cilju prevencije plućnih embolija može se postaviti transverzalno sito u vidu kišobrana u donju šuplju venu, ispod mesta odvajanja renalnih vena.

Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Powered By
Best Wordpress Adblock Detecting Plugin | CHP Adblock