Duboka venska tromboza i zapaljivi proces u njima usko su povezani i isprepletani tako da su za ovu bolest primenjivana oba naziva. Međutim, u novijoj literaturi primenjuje se isključivo prvi.
Etiopatogeneza
Nastanku bolesti pogoduj e trij as patoloških promena koj e j e opisao Wirchov: staza, povreda venskog suda i hiperkoagubilitet krvi. Bolest se češće javlja posle porođaja, kod operisanih i imobilisanih bolesnika. Češća je kod žena, i to naročito ukoliko suprimenjivale hormonsku kontraceptivnu terapiju. Kompresija na proksimalni deo venskog sistema, izvesna hematološka i mahgna oboljenja pogoduju nastanku ove bolesti. Bolest se znatno češće javlja na donjim ekstremitetima.
Duboka venska tromboza klinička slika
Bolesnici se žale na bol i napetost u obolelom ekstremitetu. Bol se javlja u mirovanju i pojačavaju ga pokreti ekstremiteta. Mogu da postoje supfebrilne temperature.
Objektivno postoji otok dela ih celog obolelog ekstremiteta. Koža je bleda, staklasta i osetljiva na pritisak. Obim ekstremiteta je povećan i to treba registrovati i pratiti pomoću centimetra. Prilikom dorzalne fleksije
stopala javlja se bol u listu obolele noge (Homansov znak). Sedimentacija je ubrzana i postoji leukocitoza.
Dijagnoza
Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim metodama-ultrazvukom, oHuzivnom venskom pletismografijom, radioaktivnim fibrinogenom i scintigrafijom, a u izvesnim slučajevima i flebografijom. Ispitivanjem pomoću ultrazvuka bidirekcionalnim Dopplerom moguće je odrediti pravac kretanja krvi, a Duplex scanningom i videti tromb. Ukoliko tromb nije fiksiran već mu rep leluja u krvnoj stmji, postoji velika opasnost od nastanka plućne embohje. U izvesnim slučajevima indikovana je scintigrafija pluća.
Prevencija
Duboka venska tromboza je teška i potencijalno veoma opasna bolest zbog mogućnosti nastankaplućne embolije. Zbog toga bolesnike posle operacije, infarkta miokarda i porođaja treba što pre mobihsati. Dehidrataciju i hematološke po remećaje treba korigovati, a kompresijuproksimalnog dela venskog sistema treba otkloniti. Za profilaksu se koristi niskomolekulami heparin posle rizičnih operacija.
Slična terapija se može primeniti i posle akutnog infarkta miokarda, kao i u dmgim stanjima u kojima je pacijent duže nepokretan. Opasnost od krvavljenja posle niskomolekularnog heparina je manja nego kod standardnog heparina.
Duboka venska tromboza TERAPIJA
Bolest zahteva intenzivnu negu i hospitalizaciju bar u početnom stadijumu.
Kontinuirana primena heparina indikovana je prve nedelje, a posle se nastavlja sa oralnom antikoagulantnom terapijom u trajanju od tri meseca. U težim slučajevima indikovana je fibrinolitička terapija. Izvesni autori prepomčuju davanje manjih doza heparina supkutano prilikom većih operacija.
U izvesnim slučajevima treba dati i antibiotike. Noga treba da je elevirana i preporučuje se nošenje kompresivnih čarapa. U težim slučajevima mora se preduzeti hirurška intervencija. U cilju prevencije plućnih embolija može se postaviti transverzalno sito u vidu kišobrana u donju šuplju venu, ispod mesta odvajanja renalnih vena.