Pod uticajem antibiotika se počinju zaboravljati teške forme flegmonoznih, indurativnih panmuralnih cistitisa i pericistitisa. Funkcionalna angažovanost mokraćne bešike, ako je očuvana potpuna kontraktilnost detruzora i prolaznost uretre, teško dopušta mogućnost za razvoj infekce. Međutim, cistoliti, divertikulumi i neurogeni činioci koji remete integritet zida i mikcionu sinhronost pospješuju razvoj cistitisa.
Infekcije bešike česta bolest
Infekcija bešike je najčešća bolest koja se sreće u urološkoj praksi. Javlja se kao jedna od manifestacija opšte infekcije mokraćnog trakta, ali i kao samostalna bolest. Cistitisima su mnogo češće izložene žene. Praćeni su neugodnom simptomatologijom učestalog mokrenja, osjećanjem neodložnosti mikce i žarenja pri mokrenju.
U mokraći se javljaju piurija i terminalna hematurija.
Recidivirajući cistitisi iziskuju urološko ispitivanje, da bi se utvrdile etiologija i patogeneza, kao i patološka povezanost sa drugim delovima urotrakta.
Nekomplikovani cistitisi obično dobro reaguju na adekvatnu antibiotsku ili uroantiseptičku terapiju.
Neinfektivne inflamace bešike su retke i javljaju se kao intersticijalni cistitis i uretrotrigonalni sindrom.
Perivezikalne supurace mogu biti izazvane transvezikalnim unošenjem infekce, ili se razvijaju posle traumatske rupture bešike.