Da kafa može imati pozitivan uticaj na raspoloženje verovatno ne iznenađuje većinu ljudi. Mnogi od nas se oslanjaju na ovaj benefit kafe pre nego što krenu ujutro na posao ili im ona pomaže da se u potpunosti razbude.
Da kafa može imati pozitivan uticaj na raspoloženje verovatno ne iznenađuje većinu ljudi. Mnogi od nas se oslanjaju na ovaj benefit kafe pre nego što krenu ujutro na posao ili im ona pomaže da se u potpunosti razbude.
Uticaj kafe na raspoloženje možemo osetiti ubrzo nakon njenog unosa, a brojna manja istraživanja pokazala su da kafa može pomoći u sprečavanju blage do umerene depresije – poremećaja koji pogađa 15% ljudi u zemljama sa visokim prihodima.
Naime, nedavno su istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Kingdao u Kini izvršili meta-analizu rezultata 15 ranije sprovedenih studija sagledavajući povezanost između konzumiranja kafe i depresije. Rezultati metaanalize, koja je objavljena u “Australian and New Zealand Journal of Psychiatry” u martu 2016. godine, ukazuju na to da osobe koje redovno konzumiraju kafu imaju 8% manji rizik od razvoja depresije. Još uvek ne znamo na koji način kafa pomaže u ublažavanju depresivnih poremećaja, ali istraživači smatraju da postoje dva potencijalna mehanizma:
-
Iako se depresija često uzima kao posledica niskog nivoa serotonina u mozgu, pojavljuje se nova hipoteza, prema kojoj je depresija rezultat loše imune reakcije koja uzrokuje upalu u mozgu .
Kineski istraživači nagađaju da kafa može pomoći ublažavanju ove vrste upale zahvaljujući posebnoj kombinaciji anksioksidansa – koji uključuju hemikalije poput hlorogene kiseline, nikotinske kiseline, trigonelina, kinolinske kiseline, taninske kiseline, pirogalne kiseline.
-
Druga hipoteza je da su antidepresivni efekti konzumiranja kafe u stvari direktan rezultat kofeina, psihostimulansa koji može povećati budnost i motivaciju .
Naime, neposredno nakon spavanja, u centralnom nervnom sistemu postoji vrlo malo adenozina, koji se lagano nakuplja tokom dana i aktivirajući adenozinske receptore, izaziva pospanost i nedostatak motivacije i energije. S druge strane, kofein ne aktivira receptore, već ih blokira i tako sprečava izazivanje normalanog ćelijskog odgovora koji dovodi do ovih stanja organizma.
Upravo ovaj odgovor objašnjava zašto konzumiranje kafe može da nam pomogne da budemo budni i to u kratkom roku. Međutim, to samo po sebi ne objašnjava kako kafa dugoročno može pomoći ublažavanju depresije.
Kineski istraživači smatraju da kafa pomaže da se glavni motivacioni element – dopamin učini efikasnijim. Vezujući se za adenozinske receptore, kofein povećava količinu dopamina koja se vezuje za dopaminske receptore u striatumu – delu prednjeg mozga koji koordinira percepciju donošenja odluka, motivaciju i nagradu.
Dve tipične karakteristike depresije su anhedonija (nemogućnost osećaja zadovoljstva) i nedostatak motivacije. Ako kafa pomaže povećanju motivacije i sposobnosti osećaja zadovoljstva vezivanjem za adenozinske receptore, to može objasniti njegov dugoročni efekat na depresivni poremećaj.
Izvor:
Wang L, Shen X, Wu Y, Zhang D. Coffee and caffeine consumption and depression: A meta-analysis of observational studies. Aust N Z J Psychiatry. 2016; 50(3):228-42.
Dr Milica Simic