Izašli ste do prodavnice po neophodne namirnice. Kada ste izašli, praktikujete socijalno distanciranje. Perete ruke često i dezinfikujete površine kao što su kvake i radne površine kada se vratite kući. – Do sada nije zabeležena transmisija koronavirusa preko odeće i obuće.
– Pravilno pranje odeće ima ključnu ulogu u prevenciji ukoliko brinete o osobi ili provodite vreme sa osobom koja je pozitivna na COVID-19 (Corona Virus Disease-2019.)
– To se odnosi na osobe sa visokim rizikom kao što su na primer zdravstveni radnici
– Većina deterdženata i praškova su u mogućnosti da ubiju virus pri pranju odeće
Kako se zaštititi od koronavirusa, uprkos svim naporima da ostanemo u samo-izolaciji?
Izašli ste do prodavnice po neophodne namirnice. Kada ste izašli, praktikujete socijalno distanciranje. Perete ruke često i dezinfikujete površine kao što su kvake i radne površine kada se vratite kući.
Iako pravilno održavate higijenu, brinete o stvarima koje ste uneli u kuću. Da li su Vaše namirnice bezbedne? Šta je s plastičnim kesama? Šta je sa garderobom koju nosite? Obućom koju na sebi imate?
Koronavirus: Šta treba da znate
Postoji nizak rizik od prenosa koronavirusa preko odeće
„Još uvek ne znamo mnogo o ovom virusu, i svaki dan o njemu saznajemo nešto novo. Ovo je naše dosadašnje shvatanje: ukoliko ste izašli do prodavnice ili u šetnju, niska je verovatnoća da preko odeće i obuće koju nosite uneste korona virus u vašu okolinu i tako se zarazite ovim virusom. Verujemo da odeća i obuća nisu značajan izvor infekcije ovim virusom.“- za Healthline izjavio je dr Vinsent Hsu, internista i infektolog.
Prema njegovim rečima, do sada nije zabeležen slučaj da su odeća ili obuća bili izvor infekcije koronavirusom.
COVID-19, bolest respiratornih puteva nalik gripu, izazvana novim koronavirusom, širi se kapljičnim putem. Zaražena osoba kijanjem i kašljanjem i direktnim kontaktom može preneti ovu infekciju na drugu osobu.
Međutim, znamo da je koronavirus sposoban da preživi izvan ljudskog tela na različitim površinama, i da može doći do zaražavanja ukoliko dođe do kontakta sa takvom površinom – kontaminiranom površinom. U zavisnosti od toga koja površina je u pitanju, stručnjaci procenjuju da virus može preživeti od nekoliko sati do nekoliko dana.
Dokazano je da virus na metalu i plastici može preživeti 2-3 dana, a odeća se ne smatra materijalom pogodnim za preživljavanje virusa van ljudskog tela.
„Naše najbolje studije u ovom polju jesu sa virusom koji izaziva grip, i odeća uglavnom nije najbolji inkubator za ove viruse.“ – izjavila je za Healtline dr Kejtlin Džordan, infektolog i potpredsednik CommonSpirit Health-a.
Faktori sredine koji utiču na razmnožavanje virusa jesu vlaga i visoka vlažnost vazduha. Priroda materijala od kojih se odeća pravi nije pogodna za ovo. Odeća je više mrežasta nego što je ravna površina, i može dobro i brzo da se izluftira – dodala je dr Kejtlin.
Prenos ovog virusa preko odeće je malo verovatan, ali eksperti kažu da postoji par scenarija u kojima je momentalno pranje odeće najbolja opcija.
Kada treba preduzeti dodatne mere predostrožnosti sa odećom
Pravilno pranje odeće ima ključnu ulogu u prevenciji ukoliko brinete ili provodite vreme sa osobom koja je pozitivna na COVID-19 (Corona Virus Disease-2019.) To se odnosi na osobe sa visokim rizikom kao što su na primer zdravstveni radnici.
Običan odlazak u prodavnicu ne bi trebalo da zahteva pranje garderobe čim se iz prodavnice vratite. Međutim, ukoliko niste bili u mogućnosti da se distancirate od ljudi, ili je neko kijao ili kašljao u vašoj blizini, pranje garderobe odmah nakon prodavncie bi bila dobra ideja. Ipak, fokusiranje na pravilno održavanje higijene ruku i izbegavanje dodirivanja lica su značajniji od pranja odeće.
„Svi znamo da je socijalno distanciranje najbolja mera u sprečavanju i kontroli prenosa koronavirusa tako da odlazak u prodavnicu predstavlja kršenje mera socijalnog distanciranja. Stoga uz često pranje ruku toplom vodom i sapunom, dodatne mere predostrožnosti možete preduzeti kada su u pitanju stvari koje su dodirivali drugi ljudi.“ – dodala je dr Kejtlin.
Prilikom pranja garderobe, ubijanje virusa je izvesno i nije potrebno ulagati dodatne napore. Većina deterdženata i praškova koji se koriste u kućnim uslovima je dovoljna da ubije virus prilikom pranja garderobe.
Šta je sa obućom?
Obuća je prema svojoj prirodi mnogo prljavija od odeće. Kao takva, vrlo je moguće da se preko obuće u kuću unesu bakterije i drugi mikroorganizmi. Pored toga, stručnjaci su se složili da je prenos novog koronavirusa preko obuće malo verovatan.
„Onako kako se inače ponašamo sa svojom obućom je već protektivno. Ne stavljamo obuću na kuhinjski sto. Ne stavljamo obuću blizu lica i usta. Obuća nije ta koju često dodirujemo. To ukazuje da se svakodnevnim postupcima prema obući ponašamo kao prema prljavim objektima.“ rekla je dr Kejtlin Džordan.
Svakako možete preduzeti dodatne mere predostrožnosti kako bi bili sigurni da mikroorganizmi ne uđu u Vaš dom, kao što su čišćenje ili ostavljanje obuće ispred vrata ili možete odvojiti jedan deo prostora gde uz obuću možete odlagati stvari koje ste nosili izvan kuće.
„Skidanje obuće i temeljno čišćenje pre ulaska u kuću ( i odlaganje ispred vrata, terasi ili u nekoj drugoj prostoriji) je preporučljivo. Ovo može sprečiti ulaz virusa u Vaš dom, samo se pobrinite da obuću očistite izvan kuće i da ostavite da se prirodno osuši.“ za Healthline izjavio je dr Robert Glatter, doktor urgentne medicine.
Šta je suština?
Dok poslednjih nedelja raste briga o potencijalnom prenosu infekcije koronavirusom preko različitih predmeta i površina, činjenica je da direktna transmisija odnosno prenos virusa sa osobe na osobu primarni izvor infekcije ovim virusom.
Stoga, neophodno je poštovati preporuke i mere prevencije i održavati adekvatnu higijenu: nositi zaštitinu masku, često prati ruku toplom vodom i sapunom bar 20 sekundi, izbegavati bliski kontakt s ljudima, razdaljina od 2 metra, prilikom kijanja i kašljanja koristiti maramicu ili neku tkaninu.
„Postoji mala verovatnoća da novi koronavirus može da preživi na našoj odeći ili obući i tako se preneti na druge osobe. Suština je da je u pitanju kontakt osobe sa osobom, a ne osobe sa garderobom ili osobe sa obućom. “ dodao je dr Robert Glatter.
dr Magdalena Nikolić, doktor opšte medicine