Iako mnogo znači kada imamo zamrznuto povrće i voće, posebno s dolaskom jeseni, važno je da to bude bez ikakvih dodataka. Šećer, so i ulje izbegavajte ako želite da održite namirnice zdravim dok su zaleđene
Iako mnogo znači kada imamo zamrznuto povrće i voće, posebno s dolaskom jeseni, važno je da to bude bez ikakvih dodataka. Šećer, so i ulje izbegavajte ako želite da održite namirnice zdravim dok su zaleđene
Sa padom temperature uglavnom dolazi i misao o jačoj, masnijoj i kaloričnijoj hrani. Međutim, s obzirom na to da uglavnom ne želimo dodatne kilograme, pitanje je kako uskladiti ove dve želje. Povrće i voće su obavezno uključene namirnice, saveti sa interneta uvek dobro dođu, ali je ipak najbolja opcija savetovanje sa dijetoterapeutom.
Profesor doktor Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, tačno zna kako da se hranimo s jeseni i koji su to dodaci koje treba ili ne treba da ubacujemo u svoj organizam.
– U aktuelnom načinu života koji je najvećim delom sedanteran, dolazak jeseni ne znači promenu načina ishrane. Povratak na posao ili polazak u školu, na fakultet znači i manje slobodnog vremena za fizičku aktivnost. Tradicionalno počinje spremanje ,,zimnice” koja najčešće sadrži puno soli, šećera, sirćeta i ulja.
Sve navedeno treba menjati, posle posla prošetati do kuće ili sići koju stanicu ranije iz gradskog prevoza. Doručak ne kupovati u najbližoj pekari nego poneti od kuće. Užina nisu slane i slatke grickalice već sirovo povrće i voće, kako za odrasle osobe, tako i za decu i za adolescente. Ono koje se ,,ostavlja” za zimu zamrzava se bez šećera, soli i ulja. Ne pravi se džem i slatko od malina već se zamrzavaju maline (i ostalo voće) – pojašnjava dr Novaković.
OBRATITE PAŽNJU NA NUTRITIVNI PROFIL
Tokom leta koje smo ostavili za sobom bilo je mnogo više izbora voća i povrća koje smo voleli da jedemo. Sledi pitanje – na čemu sada da zasnivamo ishranu?
– Svako godišnje doba ima svoj nutritivni profil. Tokom jeseni nema trešanja, lubenica, ali ima malina, kupina i borovnica ,,do prvog mraza”, stižu nove jabuke, kruške i dunje. Tek pokupljeni orasi, lešnici, bademi su na pijačnim tezgama. Sveži kupus, razne sorte paprike, šargarepa, celer su u ponudi. Crvena paprika nije samo za pravljenje ajvara, hrskava i sočna je u sirovom obliku. Kupus je nutritivno gusta namirnica, a ima nisku energetsku vrednost – smatra dr Novaković.
PAŽLJIVO BIRAJTE NAJBOLJE NAMIRNICE
Na pijaci ili u prodavnici dobro obraćamo pažnju na to da izaberemo samo najbolje namirnice. Ali, kako da znamo šta je to najbolje?
Na prvom mestu, to su voće i povrće. Mogu se konzumirati sveže, sirove, možemo ih i zamrznuti (bez dodataka!), a njihov ukus je neponovljiv. Čak dve trećine našeg tanjira treba da budu upravo namirnice biljnog porekla.
Namirnice od celog zrna treba da budu deo naše redovne ishrane, ali u odgovarajućoj količini. Kiselo-mlečni proizvodi sa određenim procentom mlečne masti predlog su kao predstavnici namirnica životinjskog porekla, kao i riba i mršava mesa koja treba jesti nekoliko puta sedmično, kada su pravilno termički obrađena.
Nije samo sadržaj važan, već i količina, posebno ako neko želi da izgubi koji kilogram ili da reguliše svoj zdravstveni problem.
– Odluku o smanjenju količine hrane koja će se konzumirati uvek treba podržati, naročito ako je reč o osobama sa prekomernom telesnom masom ili nekom masovnom nezaraznom bolešću. Bilo koje smanjenje energetskog unosa (kalorija) je korisno. Koliko će ono biti, zavisi od veličine ranijeg i smanjenog obroka, od njegovog sastava i načina kulinarske obrade– dodaje dr Novaković.
KORISTITE NISKOKALORIJSKE ZASLAĐIVAČE UMESTO ŠEĆERA
Omiljeni slatkiši su uglavnom najveći problem kada pravimo promene u svojoj ishrani. Ako ne možemo da ih zamenimo omiljenim voćem i povrćem, pa radije izvučemo sladoled iz zamrzivača, možemo li makar povremeno da uživamo u tome?
Profesorka Novaković jasno navodi da slatkiši nisu poželjni deo naše ishrane, te da je nutritivna preporuka da se dodati šećeri ne konzumiraju.
– Bezalkoholni napici mogu da se konzumiraju sa niskokalorijskim zaslađivačima. Primena ovih zaslađivača umesto dodatih šećera smanjuje energetsku gustinu hrane, tako da doprinose smanjenju energetskog unosa. Niskokalorijski zaslađivači omogućavaju doživljaj slatkog ukusa bez rizika za povećanje telesne mase, šećera i insulina u krvi – zaključila je profesorka Novaković.