Šta je zajedničko većini ljudi na svetu? Po čemu su njihova jutra slična? Odgovor leži u kafi! U šoljici savršene kafe čiji miris mami, ukus osvaja, a sam napitak budi i poziva na akciju.
A kafa nije “rezervisana” samo za jutra. Ona je deo naše svakodnevice, druženja, dogovora ili samo trenutaka opuštanja.
Šta je zajedničko većini ljudi na svetu? Po čemu su njihova jutra slična? Odgovor leži u kafi! U šoljici savršene kafe čiji miris mami, ukus osvaja, a sam napitak budi i poziva na akciju.
A kafa nije “rezervisana” samo za jutra. Ona je deo naše svakodnevice, druženja, dogovora ili samo trenutaka opuštanja.
Put kafe
I svi znamo kakvu kafu najviše volimo. Ali, bilo da ste ljubitelj domaće “turske”, espressa, kafe bez šećera ili sa mlekom, znate li podjednako dobro i o poreklu omiljenog napitka ili o benefitima koje kafa ima po organizam?Možda ste legendu o otkriću kafe, o Egipatkom pastiru i njegovim kozama, već čuli. A zanimljivo je i da su od tog IX veka, dugo potom, ova biljka i način njenog uzgoja bili najstrože čuvana tajna u Arabiji, sve dok neki dovitljivi Indijci nisu uspeli da se dokopaju semena i počnu da je sade u Indiji.
Kafu zovu i ”Zeleno zlato” ili ”crna kralјica”. U Evropu stigla tek u 17. Veku, ali su se kafedžinice munjevitom brzinom širile starim kontinentom, postajući centri intelektualne razmene.
Na naše prostore kafa je stigla mnogo pre nego što su je venecijanski trgovci doneli u Evropu. Veruje se da je put do Starog kontinenta vodio preko Futoga, koji je tada bio pretovarna stanica na Carskom drumu koji je povezivao Stambol sa Bečom. Kafa se brzo ustalila u Beogradu, koji se diči i prvom kafanom u Evropi iz 1521. godine. Domaća, turska kafa se služila u prvim kafanama, a i danas se u lokalima uz kafu okuplja kao u davna vremena.
Šta se dešava u organizmu kada pijemo kafu
Brzo “buđenje” tela – Kafa deluje trenutno i za 15 do 30 minuta dovodi organizam u stanje ne samo budnosti već i potpune spremnosti za mentalne i fizičke napore. Kofein koji je stimulativna supstanca deluje preko centara u prefrontalnom režnju mozga, gde je i „komandni“ centar celog organizma. Tako on uspeva da istovremeno obezbedi budnost, bolju motoriku, bolji energetski metabolizam, koncentarciju, ukupnu radnu sposobnot. Dnevno se preporučuje unos 400 mg kofeina, što bi bilo 4 do 5 šoljica kafe dnevno.
Bogat izvor antioksidanasa – U nauci, danas, nema dileme – napici su najveći izvor potentnih antioksidanasa. Tu se, pored kafe i čaja, nalaze i kakao, vino a zanimljivo je da je po količini antioksidanasa kafa na prvom mestu, ispred crnog i zelenog čaja, crnog vina, kakaa. Istraživanja pokazuju da u Velikoj Britaniji preko 50% unetih antioksidanasa potiče iz kafe. Antioksidansi su neophodni u neutralisanju viška slobodnih radikala i sprečavanju njihovih štetnih efekata. Naš organizam oslobađa se potencijalno opasnih slobodnih radikala, koji su inače nezaobilazni produkt našeg normalnog metabolizma, a mnogi antioksidansi povećavaju prirodne kapacitete za odbranu našeg organizma. Antioksidansi su zajedničko ime za veoma različita jedinjenja koja je gotovo nemoguće sve nabrojati. Mnoga od njih su vitamini kao: vitamin C, A, E, beta karoten, selen, a zatim i čitav niz drugih poznatih jedinjenja. Jedno od bitnijih jedinjenja je hlorogenska kiselina, koju nalazimo u sirovoj kafi u neuporedivo većoj količini nego na drugim mestima.
Smanjuje rizik od različitih oboljenja – Dijabetes tipa 2 jedan je od najvećih zdravstvenih problema sa kojim se trenutno bore milioni ljudi širom sveta, a istraživanja pokazuju da ljudi koji piju veće količine kafe imaju od 23 do 50% manji rizik od dobijanja ove bolesti. Rizik od dve vodeća neurodegenerativne bolesti, Alchajmerove I Parkinsonove bolesti, prema rezultatima sprovedenih istraživanja, može biti manji I do 60% kod ljudi koji redovno uživaju u kafi. I naučna istraživanja o korelaciji razvoja kancera I konzumacije kafe pokazuju da kafa smanjuje rizik od pojave raka debelog creva za 15%, a od raka jetre i do 40%. Takođe, postoje dokazi da žene koje piju kafu imaju smanjen rizik od pojave srčanih oboljenja, a neka od istraživanja pokazuju i da ljubitelji kafe imaju i do 20% manji rizik od šloga.
Estetika – Kafa je napitak koji ne goji I koji se sme konzumirati I prilikom pokušaja da se kilogrami izgube. Dodatno, supstance iz kafe, pre svih kofein, pozitivno utiču na stimulaciju tzv. Smeđih masti u našem organizmu, koje su važan deo ljudskog tela I imaju ključnu ulogu u sagorevanju kalorija.