COVID-19 – Corona Virus Disease 2019 je infektivna bolest koju izaziva koronavirus SARS-CoV-2. Kao i većina drugih virusa koji zahvataju disajne puteve, ovaj virus se prenosi kapljičnim putem i kontaktom između dve osobe.
Ukratko o COVID-19
COVID-19 – Corona Virus Disease 2019 je infektivna bolest koju izaziva koronavirus SARS-CoV-2. Kao i većina drugih virusa koji zahvataju disajne puteve, ovaj virus se prenosi kapljičnim putem i kontaktom između dve osobe.
Naučnici su analizirali podatke 85 pacijenata koji su preminuli od COVID-19 u periodu od 9. januara do 15. februara 2020 u dve bolnice u Kini. Naučnici su analizirali istorije bolesti pacijenata, uključujući i to da li su se lečili od nekih hroničnih bolesti, a otkrili su koji su to zajednički faktori koje su imali svi preminuli. U daljem tekstu možete saznati koji su to faktori.
Većina je muškog pola
Analizirane su istorije bolesti, simptomi koje su pacijenti imali, laboratorijskih i radiografski nalazi i terapija koju su primali.
Analiza ovih podataka otkrila je da je 72.9% pacijenata bilo muškog pola, prosečne starosti 65.8 godina, sa hroničnim bolestima poput kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
Naučnici se nadaju da će ova studija ukazati na ozbiljnost COVID-19 i rizičnu grupu u koju spadaju osobe muškog pola preko 50 godina koji boluju od hroničnih nezaraznih bolesti poput povišenog arterijskog pritiska (hipertenzije), koronarne bolesti srca, ili šećerne bolesti (diabetes mellitus-a).
Najčešći simptomi kod ovih pacijenata bili su groznica, malaskalost i teškoće pri disanju kao što su kratak dah i otežano disanje.
Važna zapažanja
U pogledu ostalih potencijalno važnih informacija, naučnici ističu da je 81.2% ispitanika imalo nizak nivo eozinofila u serumu pri prijemu u bolnicu (eozinofili su vrsta belih krvnih zrnaca).
Česte komplikacije koje su se javljale kod preminulih od COVID-19 jesu: respiratorna slabost, šok, akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), srčana aritmija (nepravilan rad srca).
Što se tiče terapije, većina pacijenata je primala antbiotike, antivirusne lekove i koritkosteroidne lekove, a neki su tretirani i intravenskim imunoglobulinima (antitelima), interferonom α-2b, koji stimuliše imuni sistem u borbi protiv infekcije.
Naučnici naglašavaju da efekat ovih lekova na koronavirus, kao što su antivirusni lekovi ili imunosupresivni lekovi, nije u potpunosti razjašnjen.
Možda jedno od najbitnijih zapažanja jeste da to da se teške respiratorne tegobe mogu javiti i do nedelju dana nakon pojave prvih tegoba, a kada se jave naglo se pogoršavaju, što se objašnjava i kratkim trajanjem hospitalizacije odnosno kratkim razmakom između javljanja u bolnicu i smrtnog ishoda (u proseku manje od 7 dana).
Takođe, naučnici dovode nizak nivo eozinofila u serumu (stanje poznato kao eozinofilopenija) sa povećanim rizikom od razvijanja ozbiljne kliničke slike kod osoba obolelih od COVID-19.
Naučnici ukazuju na to da je bitno adekvatno voditi medicinsku dokumentaciju, da bi se ona mogla analizirati, kao i to da se analiza obavi u svim delovima sveta kako bi imali uvid u to da li se ova zapažanja poklapaju ili se razlikuju od njihovih.
Izvor: www.medicalnewstoday.com
dr Magdalena Nikolić, doktor opšte medicine