Nezarazne bolesti u poslednjih nekoliko decenija sve su češći slučaj u Srbiji, a jedan od većih razloga jeste nekvalitetan način ishrane.

 
Nezarazne bolesti u poslednjih nekoliko decenija sve su češći slučaj u Srbiji, a jedan od većih razloga jeste nekvalitetan način ishrane.
 
Uzrok za čak 95% smrti tokom 2016. godine u Srbiji, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, jesu masovne nezarazne bolesti. Vodeće među njima najčešće su u vezi sa načinom ishrane, a reč je o kardiovaskularnim, malignim bolestima, dijabetesu i hronično opstruktivnoj bolesti pluća. Sa 54% udela u smrtnosti 2016. godine, kardiovaskularne bolesti su najznačajniji problem Srba. 
 
Kada je reč o malignim bolestima, glavni uzrok je pušenje, a već sledeći – nepravilan način ishrane. Međutim, još važnija informacija jeste da se čak 30-40% malignih bolesti može sprečiti upravo promenom navika u ishrani i zdravijim alternativama.
 
Profesor dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, naglašava da prekomernu telesnu masu ima više od polovine odraslog stanovništva u Srbiji, dok je četvrtina gojazna. Kada znamo ovo, nije čudno što su nezarazne bolesti poput dijabetesa i hroničnih opstruktivnih bolesti tako česte, i to baš usled lošeg načina ishrane.
 
Iako su ovi podaci svima dostupni, epidemiološka prognoza Svetske zdravstvene organizacije nije nimalo dobra. Naime, po njihovoj proceni, broj osoba sa prekomernom telesnom masom i gojaznošću će u našoj zemlji samo rasti, zbog čega će nezarazne bolesti izazvane nekvalitetnom ishranom biti sve češća pojava.
 
 

ČITANJE DEKLARACIJA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT

 
Ako želimo da zaista popravimo svoj način ishrane, vreme je da počnemo da obraćamo pažnju na nutritivne deklaracije.
 
– Postojanje nutritivnih deklaracija na pakovanju prehrambenih proizvoda omogućava nutritivno bolji izbor namirnica. Potrošače treba informisati o postojanju nutritivnih deklaracija i obučiti ih kako da razumeju te informacije. Ukoliko ih potrošač pravilno koristi, ima mogućnost pravilnijeg nutritivnog izbora, unapređenja ishrane i posledično unapređenja zdravlja – dodaje profesorka Novaković.
 

NAUČITE DA TUMAČITE SEMAFOR

 
Iako možda znamo da pročitamo deklaracije na poleđini proizvoda, važno je da znamo i šta nam poručuju boje semafora. Crvena, žuta i zelena imaju posebna značenja kada je reč o nutritivnim informacijama.
 
– Postojanje semafora tj. semaforskih boja jeste putokaz potrošačima ka pravilnijem izboru namirnica, odnosno unapređenju zdravlja. One su jasne svima, bez obzira na nivo obrazovanja. Postojanje grafičkih informacija na pakovanju prehrambenih proizvoda koje potrošači lako razumeju upozoravaju potrošača na zdravstveno rizičan izbor namirnica (crvena boja) ili na zdravstveno prihvatljiv izbor (zelena boja) – objašnjava dr Novaković.
 

PRILIKA ZA NAJBOLJI NUTRITIVNI IZBOR I BOLJE ZDRAVLJE

 
Uprkos svim prednostima, nekim ljudima ipak nije jasno zašto je bitno znati podatke o nivou različitih vrednosti u namirnicama. Zato nam prof. dr Novaković daje odgovor na to pitanje.
 
– Namirnice koje sadrže veće količine šećera, masti, soli su energetski guste i predstavljaju potvrđen rizik za nastajanje prekomerne telesne mase/gojaznosti i posledičnih masovnih nezaraznih bolesti. Kada potrošač to zna, pružiće mu se prilika da napravi bolji nutritivni izbor što omogućava unapređenje zdravlja i smanjenje rizika za pojavu masovnih nezaraznih bolesti povezanih sa nepravilnom ishranom – pojašnjava profesorka Novaković.
 
Da ne bi došlo do pojave nezaraznih bolesti uzrokovanih lošim načinom ishrane, činjenica da možemo organizovati i planirati svoje obroke mnogo pomaže. Kada vidimo koliko u određenoj namirnici ima energije izražene u kalorijama, tačno ćemo znati koju količinu možemo konzumirati dnevno u skladu sa svojim energetskim potrebama i poboljšaćemo zdravlje bez mnogo pomuke.