Dugoročna izloženost ljudi u sredini sa niskim nivoom zagađenosti vazduha može da poveća rizik od ozbiljnih opstruktivnih bolesti pluća (HOBP), tvrde istraživači u Danskoj.
Zagađeni vazduh preti i zdravima
Dugoročna izloženost ljudi u sredini sa niskim nivoom zagađenosti vazduha može da poveća rizik od ozbiljnih opstruktivnih bolesti pluća (HOBP), tvrde istraživači u Danskoj.
Ono što je bilo poznato je da izloženost od nekoliko dana u sredini sa visokim nivoom zagađenosti vazduha povećava faktore rizika za pogoršanje u već postojećoj HOBP, ali do sada nije bilo studija koje povezuju dugoročnu izloženost u zagađenom vazduhu i razvoj HOBP.
Istraživanje je objavljeno od strane Američkog torakalnog društva u časopisu za respiratornu i hitnu medicinu.
„Naša otkrića imaju značaj na više nivoa“, rekla je vodeći istraživač u studiji, dr Zorana Andersen saradnik na Institutu za epidemiologiju u Kopenhagenu. „Pacijentima, lekarima primarne zdravstvene zaštite i pulmolozima bi trebalo da koriste zaključci našeg istraživanja.”
Dr Andersen i saradnici koristili su podatke iz danske studije “Dijeta, Rak, Zdravlje” koja je uključila više od 57.000 osoba između 50 i 64 godina koji su živeli u Kopenhagenu, između 1993 i 1997. Ispitanici su popunjavali upitnik koji pruža podatke o pušenju, navikama u ishrani, obrazovanju, profesiji i načinu života.
„Pronašli smo značajne pozitivne korelacije između nivoa zagađenja vazduha i učestalosti HOBP,“ rekla je Dr Andersen. „Kada smo isključili osobine pojedinaca koje su značajne za razvoj HOBP, zagađenje vazduha je ostao kao dominantan faktor, koji ukoliko smo mu dugoročno izloženi može da dovede do pojave HOBP.”
Ovi zaključci se neznatno više odnose na muškarce, gojazne pacijenate i one koji jedu manje od 240 grama voća dnevno. Ali pre svega, uticaj zagađenja vazduha na pluća je bila najjača kod ljudi sa dijabetesom i astmom.
„Ovi rezultati su u saglasnosti sa drugim studijama o odnosu između HOBP i zagađenja vazduha, i studija o uticaju zagađenog vazduha i plućne funkcije.“, rekla je dr Andersen .
Zbog toga što su u studiju bili uključeni samo oni pacijenti koji su bili hospitallizovani, a to su samo pacijenti sa teškim oblikom HOBP ali ne i pacijenti sa lakšim oblicima ove bolesti, smatra se da rezultati ne daju pravu sliku o uticaju zagađenog vazduha. Stvarnost je mnogo gora. Takođe je poznato da se HOBP javlja kod osoba koji su pušači ili su ranije to bili, međutim ovom studijom su bili obuhvaćeni i pacijenti koji nikada nisu pušili. “ Ovi rezultati pokazuju da dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu može da izazove HOBP i kod nepušača.” Ističe dr Andersen.
“U svakom slučaju studija je pokazala da će smanjenje emisije štetnih gasova uticati na poboljšanje zdravlja ljudi uopšte.”
Izvor: American Thoracic Society: Respiratory and Critical Care Medicine