Razni naučnici i nutricionisti su se bavili ovim pitanjem i došli do zaključka da zaista možete popraviti svoje raspoloženje hranom. Ako ste nervozni, imate brze promene raspoloženja i lako planete, možda vam samo treba bolji plan ishrane.
Jedna od važnih stavki je regulacija šećera u krvi. Nivo šećera u krvi možete da regulišete tako što ćete jesti na svakih 4 do 5 sati. Na taj način ćete mozgu i telu obezbediti sve hranljive materije koje su im potrebne da se uspešno izbore sa dnevnim aktivnostima. Ljudi koji imaju hipoglikemiju bi trebalo da jedu i češće.
Nemojte u ishrani koristiti prerađene ugljene hidrate kako nivo šećera u krvi ne bi drastično varirao. Izbegavajte gazirane sokove, džemove i slatkiše. Kada nivo šećera u krvi drastično padne ili se podigne, čovek se oseća umorno i razdražljivo. Namirnice kao što su krekeri, beli hleb i pirinač ne sadrže šećer u sebi ali se u organizmu vrlo brzo metabolišu u šećer pa dobijate isti efekat kao da ste pojeli neki slatkiš.
Umesto toga u svoj organizam unosite prirodne ugljene hidrate iz povrća, voća, pasulja, graška, sočiva, divljeg i braon pirinča i ovasa. takođe, hrana bogata razgradivim vlaknima usporava apsorpciju šećera što utiče i na vaše raspoloženje.
Jedite hranu bogatu proteinima kad god je to moguće. Najbolji su proteini iz živine, rine i plodova mora, junetine, tofua, jaja i jogurta.
Pogledajte i ovu zanimljivu multifunkcionalnu posudu sa kojom ćete uživati u pripremi hrane!
Veliku ulogu u vašem raspoloženju igraju i omega-3 masne kiseline. One se najčešće skladište u mozgu, smanjuju rizik od depresije i utiču pozitivno na vas.
U ovom procesu su važna i dva B vitamina, folna kiselina i vitamin B12. Neki naučnici veruju da ove vitamine telo koristi kako bi stvorio seratonin koji je ključ našeg dobrog raspoloženja i sreće. Nedostatak ovih vitamina može dovesti do depresije. Njih možemo naći u brokoliju, sočivu, junetini, suncokretovim semenkama, soji, ovasu, pomorandžama itd.
Još jedan vitamin koji je bitan za raspoloženje je vitamin D. On povećava lučenje seratonina u organizmu. Ishrana je jako bitan segment života. Razmatrajući to dolazimo do zaključka da zaista jesmo ono što jedemo.