Autor: Dr Slobodanka Babić, 15.11.2012.
Da li smo zdravi ili bolesni, da li smo skladno građeni, da li imamo zdrave zube – sve to bitno zavisi od naše ishrane. Da bismo zdravo živeli, moramo zdravo da se hranimo.
Greške vode u bolesti
Posledice pogrešne
ishrane savremenog čoveka su vidljive: sve su češća i masovnija oboljenja srca
i krvnih sudova, bolesti želuca i creva, sve je više degenerativnih i malignih
oboljenja. Zna se da su, mnoge od ovih bolesti direktna posledica loše ishrane
i da se mogu sprečiti i lečiti povratkom na zdravu prirodnu ishranu. Napredak
civilizacije doveo je do zagađenja naše životne sredine: vazduha, vode, hrane -
što svakodnevno štetno utiče na naš, organizam. Pošto smo izgubili instinkt
koji nam je nekad pomagao da odaberemo zdravu hranu, više ne umemo ni da
ojačamo organizam da bi se borio protiv raznih uzročnika bolesti. Nedostatak
vitamina i minerala (Fe, Mg, Ca, Se … ) dovodi do poremećaja odbrambenog
sistema, našeg organizma, što pogoduje razvitku mnogih bolesti, od
najobičnijih prehlada, pa do onih najtežih, poput raka i side, koje sve više
pogađaju i mlade,
Hrana umrtvljena preradom
Uništavaju nas suviše
prerađene namimice, često stare, lišene, vitalnih faktora, kao npr. beli šećer
i belo brašno, zatim nedostatak žitarica u zrnu, ulja ceđena na visokoj
temperaturi, preterana upotreba, masnoća, mesa u konzervi, nedovoljna količina
svežeg povrća i voća (čime se lišavamo vitamina, minerala i oligoelemenata
neophodnih za normalno funkcionisanje organizma). Sve su to greške, koje
svakodnevno činimo u sastavljanju naših dnevnih obroka. Sigurno je da na mnoge
poremećaje zdravlja povoljno utiče normalizacija, odnosno promena načina
ishrane – vraćanje zdravoj prirodnoj hrani bogatoj vitaminima i mineralima.
Svako od nas će, znači, promenom načina ishrane moći da zaštiti svoj organizam
od bolesti, da uzme od prirode ono što je najbolje i da obezbedi svojoj deci
srećniju budućnost.
Pamet, a ne digitron
Nije neophodno
svakodnevno, tako reći na digitronu, brojati, kalorije ili meriti obroke.
Potrebno je pametno jesti, unositi, raznovrsne namirnice u njihovom što
prirodnijem obliku, u količini koja će biti u idealnoj srazmeri sa našom
potrošnjom i koja će omogućiti da se telesna masa održava u idealnim
razmerama. Osnovni princip ishrane jeste da se u organizam unese onoliko hrane
koliko je organizmu potrebno, jer mu podjednako ne prija ni višak ni manjak kalorija.
Ishrana svakog pojedinca mora da bude prilagođena njegovom zdravlju,
eventualnoj bolesti, uzrastu i aktivnostima.