U skoro 90% slučajeva akutna opstrukcija aorte nastaje embolusom koji se javlja u levoj srčanoj komori, a u ostalim slučajevima potiče iz same aorte. Najčešće se embolus zaustavlja na račvi aorte.
Etiologija
Ovo oboljenje se najčešće javlja u toku infarkta miokarda, kod dilatativnih kardiomiopatija, kod aneurizme leve komore, kao i kod valvulamih mana i veštačkih valvulamih proteza, zatim kod miksoma leve komore, malignih procesa, bakteriskog endokarditisa i dr.
Klinička slika – Akutna opstrukcija aorte
Bolesnik kod koga se pojavi akutna embolizacija oseća iznenada nagli bol u obema nogama, koji se širi u lumbosakralni region, glutealni predeo i perineum. Dolazi do pojave bledih ekstremiteta, hladnih, cijanotičnih i često mramoriziranih. Dolazi do brze pojave gangrenoznih promena od pristiju ka gomjim delovima esktremiteta. Dolazi do pojave ishemične neuropatije, hipotenzije i šoka, mioglobinurije, sepse i na kraju smrtnog ishoda, ako se blagovremeno ne interveniše hirurškim putem.
Iznenadna opstrukcija gomje mezenterične arterije može izazvati abdominalnu apopleksiju. Bolesnici su izraženo uznemireni, osećaju se izgubljeno zbog diluznog bola u abdomenu i obično se grče. Povraćanje i brzo pražnjenje creva je veoma korisno. Često se javlja mekoća abdomena, sa ponekad diskretnom distendiranošću. Bolesnik se rapidno kreće ka ileusu. U stolici se registruje okultno krvarenje koje ubrzo postaje masivno. Obično se javlja leukocitoza (>15,000/jiL).
Acidoza, hipotenzija i šok se brzo javljaju, a zbog ishemij e creva koj a postaju nekrotična. Nativna teleradiografija abdomena pokazuje rasute petlje dilatiranih delova creva sa otokom, pa čak i tragovima vazduha u zidovima ishemičnog intestinuma.
Očuvanje intestinuma (debelog creva), sprečavanje nekroze i preživljavanje bolesnika direktno je povezano sa brzinom uspostavljanja pravilne cirkulacije intestinuma, a otklanjanjem opstrukcije arterije mezenterike superior. Dijagnostika može biti izvedena angiografijom mezenterike, ah se tada gubi značajno vreme. Eksplorativna laparatomija bez aortografije u cilju uspostavljanja cirkulacije u mezenteriki je zadovoljavajuća metoda kod bolesnika sa sumnjom za postojanje ovog
tipa okluzije.
Embolija celijačnih arterijaje manje dramatična pojava. Može doći i do pojave infarkta koji se javlja ujetri, a zbog embolizma hepatične arterije, kao i u slezini usled embolija u spleničnoj arteriji, ali je za lečenje ovih embolija retko potrebno primeniti hirurške metode lečenja.
Embolija renalnih arterija udružena je sa iznenadnim bolom u slabinama koji je praćen hematurijom. Rano hirurško uklanjanje embolusa može sačuvati bubrežnu funkciju.
Lečenje Akutne opstrukcije aorte
Trombolitička terapija intravenskom ili intraarterijalnom streptokinazom do sada je uspešno korišćena u lečenju mnogih embolija, ali je dobra zamena za hiruršku embolektomiju samo kod bolesnika kod kojih je prisutan visoki rizik za hirurški zahvat.
A tu je i Hronična opstrukcija aorte