Postavila Dr. Slobodanka Babić, 14.12.2010.

Dijete - istine i zablude

Greške u ishrani, nepravilna i neuravnotežena ishrana, stresne situacuje, mnogo sedenja i malo kretanja – sve to pre ili kasnije se odrazi na našem organizmu. Moderan način života, koji nam je štošta olakšao, ima i negativne posledice, a jedna od njih je i sve veći broj ljudi sa prekomernom telesnom težinom.

Debljina nije samo estetski problem već ima i štetne posledice za zdravlje. Kod ljudi sa prevelikom telesnom težinom, česće se pojavljuju bolesti srca i krvnih sudova, šećerna bolest, žučni kamenci, promena u zglobovima itd.
Stručnjaci za ishranu tvrde da samo pet odsto gojaznih ima endokrinološke poremećaje koji izazivaju gomilanje suvišnog sala. Ima ljudi koji su skloniji gojenu od drugih, ali je sigurno da i oni jedu više nego što im je potrebno, ili se ne trude da na zdrav način fizičkom aktivnošću utroše unete kalorije. Smatra se da prosečnom stanovniku naše zemlje dovoljno 2200 do 2600 kcal dnevno, a kod nas se prosečno uzima 3500 kcal. Posledica je – težina iznad normale.

Šta je normalna težina

Postoje različite formule za izračunavanje normalne ili idealne težine. Težina ne zavisi samo od visine već i od pola, godina i konstitucije. Najčešće se kao orijentir koristi formula stara više od sto godina po kojoj se od visine u centimetrima oduzme cifra 100 za muškarce odnosno 110 za žene. Medjutim danas se koristi prilično jednostavna formula Svetske Zdravstvene Organizacije koju koriste naši lekari, ona glasi: telesna težina / telesna visina² = index telesne mase(ITM). Kod normalno uhranjenih ljudi ITM iznosi od 20 do 25, ako je manji osoba je pothranjena. Ako je ITM izmedju 25 i 30 onda je ta osoba gojazna, u slučaju da je ITM veći da je preko 30 to označava preteranu gojaznost koju obavezno treba lečiti, inače će značajno da skrati životni vek te osobe.

Saveti za zdravo mršavljenje
Mršavljenje će biti uspešnije ukoliko ga budete sprovodili u dužem vremenskom razdoblju i ukoliko budete poštovoli preporuke za uskladjenu i raznovrsnu ishranu. Svako mora biti svestan da brze jednonedeljne kure za mršavljenje nisu ni uspešne ni zdrave.
Obroci moraju biti niskokalorični, ali biološki vredni. Zato je važno da hrana bude raznovrsna.
Čarobni štapić ne postoji tako da tablete, čajevi i druge preparate koji se reklamiraju, a obećavaju vitku liniju, i ako jedete šta hoćete i koliko hoćete, treba prihvatati sa krajnjim oprezom. Naime u praksi se pokazalo da je većina tih preparata nije efikasna, a neki mogu biti i štetni po zdravlje.
S druge strane mediji, popularni časopisi nude najrazličitije dijete koje uspešno skidaju kilograme, ali treba znati da ni one nisu uvek bezopasne po zdravlje. Osim toga brzo izgubljeni kilogrami brzo se i vraćaju, a ponekad se i udvostruče. Zato je bolje da se opredelite za dobru redukcionu dijetu u kojoj se mršavi postepeno, najviše 4-5 kilograma mesečno. To ćete najlakše postići ako uvedete malo reda u način ishrane, i otpočnete sa „zdravom“ ishranom, koja će vam omogućiti, da ne osećate glad, da budete u dobroj kondiciji i da postignete i održite zauvek željeni izgled.
Pre nego što započnete bilo kakvu dijetu morate znati da se u početku težina brzo smanjuje, ali ne zbog gubitka masnoća, zbog kojih smo gojazni, već, pre svega zbog gubitka vode. Zbog toga opadanje težine nije trajno, jer se masnoće počinju da razgradjuju tek u drugoj i trećoj nedelji dijete i tada se kazaljka na vagi spušta, doduše polaganije, ali je to zbog vezivanja vode u organizmu, a ne zbog masnoća.
I to je jedan od razloga sto su obećanja o brzom gubitku težine varljiva, jer pravi rezultat možemo postići samo na 3 načina:
– zdravom i mešovitom niskokaloričnom hranom,
– promenom navika u ishrani i promenom sadržaja hrane i
– povećanjem telesnih aktivnosti.

UMERENA, ZDRAVA ISHRANA ČITAVOG ŽIVOTA

Važno je znati da osobe sklone gojaznosti moraju da budu spremne na korenite promene. Za to je potrebna jaka volja, mnogo strpljenja i naravno odlučnost. Da bi održali težinu, ne moraju da gladuju, već da se do kraja života drže pravila zdrave ishrane. Važno je i da se trude da održe i umerenu fizičku aktivnost, pri kojoj se gubi izvestan broj kalorija, a uz to se popravlja kondicija i fizička otpornost organizma. Ali treba znati izvesna pravila; za gubljenje težine bolje je duže odmereno hodanje, lagano trčanje ili plivanje, jer je utvrdjeno da se dobro odmerenim hodanjem ili trčanjem na dužim stazama tope masti, a od naglih, brzih i napornih pokreta troši se glikogen.