Vitamin D je liposolubilan vitamin. Dostupan je u 2 oblika, kao ergokalciferol (vitamin D2) i holekalciferol (vitamin D3). Holekalciferol je prirodni oblik vitamina D koji se sintetiše u koži iz endogenog holesterola pod uticajem sunčevog utraljubičastog zračenja, dok se ergokacliferol unosi putem hrane biljnog porekla.
Starenjem se smanjuje sposobnost organizma za sintezu aktivnog oblika vitamina D, a dosta ljudi se ne izlaže dovoljno suncu te je vitamin D često potrebno uzimati putem suplemenata ili lekova.
Studije pokazuju da čak 40 – 50 % populacije u našem području ima nedostatak vitamina D, a najniže vrednosti beleže se tokom zimskih meseci.
Uloge vitamina D
Vitamin D predstavlja mnogo više od vitamina, on je hormon neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni. Vitamin D reguliše urođeni i stečeni imuni odgovor, i može da smanji intenzitet citokinske oluje koja je teška komplikacija COVID-19.
Deficit vitamina D povezuje se povećanim rizikom za infekciju. Niske koncentracije u organizmu povezane su sa višim rizikom od vanbolničke pneumonije (upale pluća) kod odraslih i od infekcija gornjih respiratornih puteva kod dece.
Smatra se da je povećana učestalost prehlada i upale pluća tokom zime između ostalog povezana i sa smanjenim izlaganjem sunčevoj svetlosti i posledično smanjenim vrednostima aktivnog oblika vitamina D u krvi.
Možemo li povezati infekciju Vitamin D i COVID19?
Rizične grupe u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i bolesnici s hroničnim bolestima, upravo one grupe u kojima se beleže niske vrednosti vitamina D u krvi.
Nedavno je povučena paralela između deficita vitamina D (nizak nivo vitamina D) i faktora rizika za obolevanje od COVID-19: kao što su gojaznost, starija životna dob i tamnija koža ( afričko ili azijsko etničko poreklo). Ovo je navelo istraživače na hipotezu da bi suplementacija vitaminom D mogla biti pogodna bilo kao prevencija ili kao terapija za COVID-19.
Šta kažu klinička istraživanja?
Dosadašnja istraživanja sugerišu da bi vitamin D mogao da ima ulogu u pojačanoj reakciji imunskog sistema na virus Korona (COVID19). S obzirom na to da je dokazano da aktivan oblik vitamina D [1,25(OH)2D] ima ulogu u imunskim reakcijama, „opravdana su dalja istraživanja u vezi sa uzimanjem vitamina D kao suplementa tokom COVID-19 bolesti.”
Neki od rezultata studija koje su ispitivale povezanost deficita vitamina D i COVID-19 pokazuju značajno niži nivoi vitamina D kod pacijenata pozitivnih na COVID-19, u poređenju sa pacijentima koji su bili negativni, kao i povećan prijem pacijenata u jedinicu intenzivne nege pacijenata sa deficitom vitamina D.
Najugroženije grupe Covid-19 virusom su stari, gojazni i dijabetičari. Čak 95% navedenih osoba je u deficitu vitamina D.
Uloga vitamina D u COVID-u19?
Suplementacija vitaminom D3 igra vrlo važnu ulogu u COVID infekciji, i to ne samo u prevenciji, već i u terapiji i u periodu oporavka.
Od početka pandemije, najviše zabune su upravo unosile različite preporučene doze vitamina D.
Neka opšte prihvaćena doza za prevenciju oboleljenja od COVID-19 je 2000 IJ vitamina D3 dnevno.
Sa druge strane, preporučena doza vitamina D kao deo terapije COVID 19 zavisi od faze bolesti, opšteg zdravstvenog stanja pacijenta, koncentracije vitamina D u krvi. Tako da doze mogu biti višestruko veće kod starijih osoba, gojaznih osoba, pacijenata sa komorbiditetima, onih koji koriste neke lekove… Samo lekar, koji sagleda celokupnu kliničku sliku pacijenta može da preporuči adekvatnu dozu.
Poželjna je koncentracija vitamina D u krvi od 30-50 nmoL/L (za oporavak od COVID-19 od 40-60 nmoL/L).
Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D.
Dopuštena gornja granica za dnevni unos vitamina D za odrasle je 4.000 IU.
Registrovani lekovi ili dijetetski suplementi
Dodaci ishrani (dijetetski suplementi) su namirnice koje dopunjuju normalnu ishranu i predstavljaju koncentrovane izvore vitamina, minerala ili drugih supstanci sa hranljivim ili fiziološkim efektom. Sa druge strane, lek je proizvod koji sadrži supstancu ili kombinaciju supstanci proizvedenih i namenjenih za lečenje ili sprečavanje bolesti.
Vitamin D u obliku uljanih oralnih kapi za odrasle je veoma praktičan i jednostavan za primenu i omogućava brzu apsorpciju. Kod lipofilnih rastvora, aktivna supstanca se većinom resorbuje u usnoj duplji te ima visoku bioraspoloživost. Manji deo dolazi do tankog creva odakle se dalje apsorbuje.
Može da se koristi bilo kada, nezavisno od obroka i ne sadrži šećer, pa je pogodan za upotrebu kod dijabetičara. Komforno i lako doziranje automatski znači bolju komplijansu.
Tokom dugoročne primene suplemenata vitamin D, potrebno je redovno proveravati koncentraciju kalcijuma u krvi i urinu. Veoma visoke doze u dugom vremenskom periodu mogu da dovedu do taloženju viška kalcijuma u telu, što može da oslabi kosti i nanese štetu bubrezima i srcu. Potrebno je i redovno praćenje funkcije bubrega određivanjem koncentracije kreatinina u serumu. Praćenje je naročito važno kod starijih bolesnika i tokom istovremenog lečenja sa kardiotoničnim glikozidima ili diureticima.
Iako nije neophodno konsultovati lekara i farmaceuta pre uzimanja suplemenata ili lekova vitamina D (u ograničenoj dozi (od 400 do 1000 i.j.), za doze iznad 4.000 ij neophodan je lekarski savet i praćenje.
Dr Katarina Milisavljević
NM-RS-2021-11-2453
10. 11. 2021. god.
Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7447282/
https://www.covid19treatmentguidelines.nih.gov/therapies/supplements/vitamin-d/
https://www.webmd.com/lung/vitamin-d-covid-19-what-to-know